No products in the cart.
Konoplja – klasifikacija
Pojam konoplje često asocira na nešto zabranjeno. Kako sad odjednom niču dućani u kojima se otvoreno nude proizvodi od konoplje? O tome ćete odgovor naći na blogu Zakonska regulativa, a skraćeno – radi se o sortama s ukupnim sadržajem psihotropne tvari THC do 0,2%.
Konoplja je biljka koja je od pamtivijeka poznata po svojoj svestranosti. Koristi se u izradi preko 25.000 industrijskih proizvoda a u posljednje vrijeme sve se više istražuje primjena konopljinih aktivnih sastojaka (kanabinoida, terpena/terpenoida i flavonoida).
Ciljanom selekcijom hibridnih sojeva uzgoj konoplje danas se općenito može podijeliti u tri glavne skupine kultivara:
- Sorte koje se uzgajaju radi vlakana
- Sorte koje se uzgajaju radi sjemena
- Sorte koje se uzgajaju u medicinske ili rekreativne svrhe
Konoplja, botaničkog imena Cannabis sativa L., jedini je rod porodice Konopljovke (lat. Cannabaceae).
Općeprihvaćena morfološka klasifikacija na tri podvrste (i više sojeva) sugerira da sve tri podvrste – sativa, indica i ruderalis – predstavljaju ili čiste ili hibridne varijante biljnog roda Cannabis. (McPartland JM (2018) Cannabis systematics at the levels of family, genus, and species, Cannabis and Cannabinoid Research 3:1, 203–212, DOI: 10.1089/can.2018.0039.)
Dio znanstvene zajednice zagovara taksonomijsku podjelu i mišljenje da Cannabis sativa L. ima samo dvije podvrste – Cannabis sativa subsp. sativa i Cannabis sativa subsp. indica.
Ta se podjela zasniva na znanstvenom radu Ernesta Smalla i Arthura Cronquista iz 1976.g. te je Međunarodno udruženje za taksonomiju biljaka na temelju tog rada odredilo granicu od 0,3% THC-a između podvrste sativa (bez psihoaktivnog djelovanja) i indica (s opojnim efektom).
Međutim, ta podjela nije napravljena kako bi se konoplja s psihoaktivnim svojstvima razlikovala od one bez opojnog učinka, niti se referira na mogućnost da biljka omami konzumenta. Granica 0,3% THC-a je postavljena isključivo kao broj u službi taksonomije sorti. Autor Ernest Small je naglasio da je postotak kojeg su zakonodavstva prihvatila rezultat krivog tumačenja namjene navedenog znanstvenog rada te da bi biljka trebala imati najmanje 1% THC-a da izazove ikakav opojni efekt što je u ilustraciji i naznačeno.
Dok se u znanstvenim krugovima i dalje vode polemike oko klasifikacije konoplje, Dr.Ethan Russo (https://ethanrusso.org/about-ethan-russo-md/) smatra da bi se nomenklatura sativa/indica radi znanstvene točnosti i javnog zdravstva trebala napustiti i umjesto toga inzistirati na javno dostupnim preciznim biokemiskim podacima kanabinoidnih i terpenoidnih profila kanabisa kako za medicinsko, tako i za rekreativno tržište.
U Hrvatskoj je prihvaćena morfološka klasifikacija te se konoplja (Cannabis sativa L.) u pojmovnom i zakonodavnom smislu razvrstava u tri podvrste:
- Sativa (Cannabis sativa L. subsp. sativa ili Cannabis sativa L.) – poznata pod imenom industrijska ili sjetvena konoplja.
- Indica (Cannabis sativa L. subsp. indica ili Cannabis indica Lam.) – poznata kao marihuana ili kanabis (u slengu: trava, điđa, marica, gras, ganđa, cd, grinta, žiža i dr.)
- Ruderalis (Cannabis sativa L. var. ruderalis ili Cannabis ruderalis Janich.) – tzv „divlja“ konoplja porijeklom iz sjevernih krajeva Euroazije gdje raste kao korov koja se po svojoj morfologiji znatno razlikuje od sative i indice, a specifično je da ima manje THC-a i često visok udio kanabidiola (CBD).
Uslijed intenzivnog selektivnog uzgoja i tehnika uzgoja zadnjih godina, razlika sativa/indica koja se obično koristi u laičkoj literaturi gubi smisao jer je stupanj križanja/hibridizacije takav da samo biokemijski test može potrošaču ili znanstveniku reći što se i u kakvoj količini nalazi u biljci. (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5576603/)
Odgovori